Prilikom odabira bicikla svakako je bitno imati na umu za koju namjenu će se isti koristiti. Shodno tome predlažemo vam nekoliko osnovni vrsta bicikala i njihovih karakteristika u nastavku teksta.

1) Brdski bicikli (MTB) Osnovna karakteristika svih brdskih bicikala jest da su namijenjeni terenskoj, odnosno offroad vožnji. Imaju 26" ili 29 kotače, vrlo čvrste i izdržljive konstrukcije rame, a od opreme samo najnužnije (dakle odmah u početku odpadaju blatobrani, svjetla, mačje oči, nožice i sl.). Unutar ove skupine, naravno, postoje i neke podgrupe koju su kao što slijedi:
	Rigid bicikli (ili "kruti" bicikli) su kao što im i samo ime kaže bicikli bez ikakvih suspenzija. Rama je klasična u obliku trokuta, a vilica kruta. Ovakvi se bicikli u svijetu profesionalaca najčešće koriste za natjecanja u usponu (uphill). Rame su im stoga i vrlo lagane. No, to im nije jedina namjena. Dio kvalitetnih bicikala u nižim cjenovnim rangovima dolazi u ovakvom obliku - dakle sa krutom vilicom. To nije ništa loše jer možda vama niti ne treba više,a ukoliko se kasnije odlučite, lako možete montirati neku drugu vilicu.
	Hard-tail bicikli konstrukcijom su identični rigid biciklima, no sa jednom bitnom razlikom - imaju prednju suspenziju. To su bicikli namijenjeni XC (cross country) vožnjama.
	Soft-tail bicikli idu još i dalje. Oni naime osim prednje suspenzije imaju i suspenziju na zadnjem kraju. Rame su im unatoč tome vrlo slične (dakle oblika trokuta) ramama prethodne dvije skupine, sa razlikom da su im "seatstays" (dvije tanke cijevi koju idu od zadnjeg kotača ka gornjoj cijevi rame) povezane sa ostatkom preko suspenzije. To je svojevrsni mješanac između punokrvnog full suspension bicikla i hard-tail bicikla.
	Full suspension bicikli su dakle korak dalje od prethodne skupine. Imaju vrlo kvalitetne amortizere koji omogućavaju razmjerno veliki hod zadnjeg kotača. Ti se bicikli najčešće koriste za spustove po teškim terenima (downhill), no i za udobniju cross country vožnju.
2) Cestovni bicikli
	Napomenimo samo da je opća odlika ovih bicikala njihova mala težina, razmjerno veliki kotači sa uskim gumama, te im je, naravno, namjena čista cestovna vožnja. U okviru ove grupe postoje najmanje dvije podgrupe: specijalke (ili čistokrvni cestovni bicikli) i touring bicikli. Touring bicikli su u načelu "ojačane" specijalke. Dakle imaju deblje rame, deblje gume i slično. Namjena im je dugotrajna i udobna vožnja po cestama (dakle ne utrke).
3) "Mješanci" ili hybrid bicikli Ova grupa je zanimljiva pošto je pokušala objediniti čvrstoću i robusnost brdskog bicikla sa udobnošću i lakoćom vožnje kao kod recimo touring bicikala. Postoje dvije grupe:
	Ciy bike je bicikl kao što mu i samo ime govori namijenjen za vožnju po gradu. Građen je oko brdskog bicikla. Dakle, ima 26" kotače, čvrstu (i najčešće razmjerno tešku) ramu, no uz to na njega su dodana razna "pomagala" poput dinama i pripadajućih svjetala, blatobrani, "gepektreger" na zadnjem kotaču, zvonce i slično. Sve što vam može zatrebati u jednoj tipičnoj "gradskoj" vožnji. Često su na njima i udobnija široka sjedala sa federima, riser barovi koji omogućavaju udobniju vožnju i slično.
	Trekking bicikl je druga vrsta hybrida koja je namijenjena za uglavnom cestovne vožnje sa povremenim "lutanjima" blažim makadamima i prirodom. Odlikuju ih kotači veličine 28", tanje gume namijenjene više cestovnim vožnjama, itd... U opremi su slični city bikeovima. Dakle, može se tu naći od baltobrana, preko gepektregera pa sve do dinama i pripadajućih svjetala. Danas vrlo primamljiv bicikl onima koji se ne žele baviti isključivo brdskim biciklizmom, već žele imati jedan svestran bicikl sa kojim mogu ići na duže cestovne izlete sa povremenim "zastranjenjima" u prirodu.

Nakon što ste odlučili na koji će bicikl najviše odgovarati vašem stilu i načinu vožnje sljedeća bitna stvar pri kupnji i odabiru bicikla je veličina rame koja će odgovarati vašoj visini.

Jedan moj dobar prijatelj rekao je da je to jednako kao kada tražite odgovarajuće cipele za svoju dužinu stopala!

Tablica veličina

Mountain bike (hardtail & full suspension)
VISINA VOZAĆA	PREPORUČENA VELIČINA
Centimetri	inch	veličina
148 - 158	13 - 14	XS
158 - 168	15 - 16	S
168 - 178	17 - 18	M
178 - 185	19 - 20	L
185 - 193	21 - 22	XL
193 - 198	23 - 24	XXL
Cestovni bicikli
VISINA VOZAĆA	PREPORUČENA VELIČINA
Centimetri	inch	veličina
148 - 152	47 - 48	XXS
152 - 160	49 - 50	XS
160 - 168	51 - 52 - 53	S
168 - 175	54 - 55	M
175 - 183	56 - 57 - 58	L
183 - 191	58 - 59 - 60	XL
191 - 198	61 - 62 - 63	XXL
Hibridni bicikli ( urban i trekking )
VISINA VOZAĆA	PREPORUČENA VELIČINA
Centimetri	inch	veličina	centimetri
147 - 155	13 - 14	XS	47 - 49
155 - 165	15 - 16	S	50 - 52
165 - 175	17 - 18	M	53 - 54
175 - 183	19 -20	L	55 – 57
183 - 191	21 - 22	XL	58 - 61
191 - 198	23 - 25	XXL	61 - 63

Navedene tabele mogu vam poslužiti kao smjernica za određivanje veličine, ali je ne treba uzimati zdravo za gotovo jer je veličina i označavanje veličine bicikla ovisna od proizvođača do proizvođača.

Savjet da svakako isprobate bicikl prije kupnje i izaberete onaj na kojem se osjećate kao da je proizveden upravo za Vas.

	Namještanje idealnog položaja na bicikli korisno je kako za početnike tako i za iskusnije bicikliste. Jasno je da su iskusniji godinama usavršavali svoj položaj kroz klasičan proces pokušaja i pogrešaka, ali početnici mogu izbjeći kobne greške položaja na bicikli jednostavno se držeci uputa u ovom tekstu.Pokušajmo otkriti koji je ispravan položaj na bicikli tj. ispravano namještanje obuće, sjedala, volana, a kad to otkrijemo izbor kostura će se sam nametnuti. Iako ovakav pristup izgleda nelogičan pažnju treba posvetiti relativnoj poziciji triju točaka biciklista na bicikli koje se vežu u trokut (slika 1) koji je specifičan za svakog od nas. Kada definiramo idealni trokut, u njegovoj će unutrašnjosti biti moguće postaviti kostur kakav nam najviše odgovara.
SJEDALO I PEDALE
Prvi dio namještanja tiče se dviju osnovnih točaka koje su bitne za učinkovitost pedaliranja sjedalo-pedale. Zbog mirovanja pedala u odnosu na kostur (osim na fullsuspended biciklama) treba definirati ispravan položaj sjedala u odnosu na njih tj. razmak, pomak kao i idealan položaj cipele u odnosu na pedalu. Za optimalan rezultat slijedite sljedeće instrukcije.
	POLOŽAJ KLIPSERA Ako upotrebljavate pedale tipa SPD, klipser je spojen sa dva vijka na dno cipele koji mu omogućavaju pomak nekoliko milimetara naprijed-nazad. Kad učvrstimo klipser za potplatu cipela treba misliti na dva uvjeta: idealan prijenos snage na pedalu i položaj stopala u odnosu na kružnicu koju opisuju pedale. Biomehanička ispitivanja su pokazala da je prijenos snage optimalan kad je zglob metastarze i palca točno iznad osovine pedala. Kost koja najviše strši prema unutrašnjosti stopala naći ćemo kada podignemo palac kao na slici 2. Najjednostavnija metoda za namještanje tog djela na osovinu pedale je ta da obujemo cipele na kojima su klipseri namješteni proizvoljno. Popnemo se na biciku i zakačimo se za pedale zatim uz nečiju pomoć namjestimo polugu pogona u horizontalan položaj. Zatim vam pomoćnik prije opisanu kost namjesti iznad osovine pedale. Sljedeći način je još precizniji. Označite kožu na stopalu sa markerom kao na slici 3. Namjestite kuglicu nekog ležaja tj. fiksirajte je je sa samoljepljivom trakom na kost (slika 4). Kad obujete cipelu osjetiti će te gdje vas cipela steže. To mjesto na cipeli označite sa kredom (slika 5) i zatim ponovite prijašnji postupak time da sada osovinu pedale postavite točno na mjesto obilježeno na cipeli (slika 6). Važno! Sad izmjerite razmak od klipsera do vrha cipele. Zbog razlike dužine stopala klipseri bi vam mogli biti na različitoj udaljenosti. Ako razlika postoji vrlo je važno pomaknuti oba klipsera za poništenje razlike. Različito postavljeni klipseri mogu dovesti do distorzija i do ozbiljnih posljedica. Klipseri omogućavaju i bočno podešavanje te je poželjno ih postaviti tako da cipela bude što bliža centru bicikla zbog smanjenja "faktora Q" koji je u MTB veći nego u cestovnom biciklizmu.
	VISINA SJEDALA Visina sjedala određena je sa nekoliko faktora. Visina mjesta kojim dodirujemo sjedalo, dužina stopala, dužina poluge pogona, širina ciprle i debljina pedale. klasičan sistem za određivanje visine sjedala je taj da visinu do medunožja pomnožimo sa 0,885. Taj broj ne uzima u obzir vec nabrojene stavke. Taj je broj definiran prije mnogo godina za cestovnu biciklu kad je poluga bila klasična od 170mm sa pedalama tipa "Look", dok su naše pedale tipa SPD u većini slučajeva duge 175mm. Debljina pedale SPD je 12-16mm, dok je kod "Look" pedale čak 24mm tako da bi nas klasični množitelj koji se koristi za cestovne bicikle doveo do prevelike razlike sjedalo-pedala. Jasno je da ga zbog toga ne možemo primjeniti. Precizan sistem proizašao iz prakse je sljedeći (slika 7). Sjesti na sjedalo, zakačiti se za pedale, dok nas pomoćnik drži u ravnoteži pedalirati unazad dok ne nademo idealan položaj na sjedalu, istegnuti do kraja jednu nogu bez da pomaknemo zdjelicu u odnosu na sjedalo tako da nam poluga pogona bude nastavak cijevi kostura. Sa ispravnom visinom sjedala cipela će nam biti paralalno sa zemljom. Ponoviti to sa drugom nogom. U slučaju da vas mjerenja dovedu do dvije različite visine (zbog razlike u dužini nogu) treba korigirati problem koliko je to moguće dodavanjem ili oduzimanjem uložaka unutar cipela. Ako je razlika u dužini nogu velika da zbog toga ovako ne možete namjestiti visinu, sjedalo namjestite prema kraćoj nozi. Želite li pak izračunati visinu prema medunožju treba postupiti na sljedeći način. Krenimo od činjenica da su poluge pogona duge 175mm, a širina pedala je 13mm i da je širina od ležišta klipsera do vašeg stopala 13mm. Sada treba izmjeriti visinu medunožja. Bosih nogu, ledima naslonjenima na zid stavite knjigu debelu cca 3cm izmedu nogu i pritisnite je za gore vršeci pritisak na zonu koja je u kontaktu sa sjedalom (slika 8). Ne pomičući knjigu izmjeriti visinu od poda do vrha knjige npr. 835mm (slika 9). Ta mjera ne uzima u obzir kosti zdjelice jer izmedu knjige i zdjelice postoji jedan sloj mišica i kože zbog toga na izmjerenu visinu dodajemo još 15mm (npr. 835 + 15 = 850). Taj rezultat pomnožimo sa 0,875 npr. 850 x 0,875 = 744mm. Taj rezultat je mjera koja spaja centar osovine pogona sa anatomskim centrom sjedala (slika 10) koji je po međunarodnim standardima 120mm od kraja sjedala (slika 11). Ako želite pak izmjeriti visinu vaših pedala pomičnom mjerkom izmjerite cijelu debljinu pedala (slika 12) i podjelite sa 2. Gore navedena formula i postupak ne uzimaju u obzir dužinu stopala. Jasno je da vece stopalo definira i više sjedalo.
	POMICANJE SJEDALA Kad odredimo visinu sjedala pomoću jedne od dvije prije navedene metode, sjedalo treba namjestiti tako da što bolje iskoristimo snagu naših nogu. Testovima je dokazano da je idealan prijenos snage onda kada se niz točaka na člancima noge nađu u jednoj određenoj ravnini. Točke koje ćemo obuhvatiti analizom su: položaj zdjelice na sjedalu, položaj koljena u odnosu na osovinu pedale i položaj metastarze u odnosu na osovinu pedale. Prilikom određivanja točnog položaja na sjedalu trebamo biti na ravnoj površini i imati pomagača koji će nas držati u ravnoteži. Zajašemo na biciklu i pedalirajući unazad nađemo najprirodniji položaj na sjedalu. Time smo odredili položaj zdjelice na sjedalu. Održavajući ravnotežu pomagač nam treba postaviti polugu pogona i pedale u horizontalan položaj paralelno sa podom (peta će nam biti malo viša od klipsera) (slika 13). Sada pomoću utega i konca izmjeriti gdje prolazi konac od vašeg koljena odnosu na pedalu (slika 14). Pravilno bi bilo da konac prođe točno kroz osovinu pedale. Ako rezultat nije zadovoljavajući pomaknuti sjedalo naprijed ili nazad dok konac nije točno na osovini pedale. U pravilu kada zadovoljimo ove dvije točke položaj metastarze u odnosu na osovinu bi treba biti dobar. Upozorenje: zbog prednjih ili zadnjih amortizera pri mjerenjima pazite da težina bicikliste bude ravnomjerno raspoređena na oba kotača.
	UDALJENOST SJEDALO-VOLAN Sad kad smo namjesili dio bicikle koji se tiče prijenosa snage prijeđimo na upravljački dio. Udaljenost između sjedala i upravljača je matematički teško definirati jer je određena raznim faktorima među kojima su položaj zdjelice na sjedalu, dužina i fleksibilnost kičme i dužina ruku, stoga treba krenuti praktčnom metodom. Zajašimo na biciklu, a pomagač neka nas drži u ravnoteži (slika 15). Pedalirajući u smjeru suprotnom od kazaljke na satu naći idealan položaj na sjedalu i lagano savijemo ruke gledajući naprijed. Držeći glavu uspravno spustimo pogled i gledamo centar osovine prenjeg kotača u odnosu na upravljač. Ispravan položaj omogućava nam da vidimo osovinu prednjeg kotača nekoliko centimetara iza upravljača (slika 16). U slučaju da je razlika mala neophodno je zamjenoti lulicu. Ako je pak razlika prevelika nažalost treba zamjeniti kostur.
	RAZLIKA VISINE IZMEĐU SJEDALA I UPRAVLJAČA Ovaj podatak je vrlo fleksibilan i ovisi o savitljivost kičme i položaju vožnje (npr. spust ili vožnja po ravnom). Kao što možemo naslutiti povišeni upravljač ili mala razlika sjedalo-upravljač vodi nas prema boljoj vozljivosti bicikle u spustu dok niži volan bolj opušta mišiće zadnjice čime je prijenos snage na pedale veći. Razlika u visini između 9-10cm je prilično uobičajena za XC i nije štetna za vožnju u spustu (slika 17). I u ovomslučaju visina bi trebala biti izračunata uzimajući u obzir da su amortzeri pod teretom.Kako izračunati ? Stisnuti amortizere remenima do mjere do koje su inače opterečeni. Izmjeriti visinu od anatomske visine sjedala do zemlje. Od ove mjere oduzeti 90-100mm po želji i kontrolirati da rezultat oduzimanja odgovara mjerama od zemlje do osovine upravljača. U slučaju da treba povisiti visinu upravljača potrebno je imati podložne pločice od 2,5-5mm koje se postave između lulice i headseta.
	MJERE KOSTURA Kad smo definirali tri točke položaja na biciklu možemo ocijeniti da li je kostur odgovarajućih dimenzija za našu anatomiju. Ako je kut nosača sjedala drugačiji od zahtjeva vaše anatomije vjerujatno niste uspjeli namjestiti sjedalo u željenu poziciju. Srećom za MTB postoje cijevi nosača sjedala bilo vertkalnog tipa gdje je nosač produžetak istoga kao i pomaknuth unazad nekoliko cm pomoću kojih nam je omogućen širok izbor pozicija neovisno o kutu nosača sjedala. Estetski ciklistika zahtjeva da je kut nosača sjedala nastavak anatomske sredine sjedala, koja je prisjetimo se 120mm od kraja sica (slika 18). Ako imate takav slučaj onda imate sreće jer ste osim anatomskog zadovoljili i estetski dio ali nije bitno niti ako vam je sjedalo različito pomaknuto jer u MTB trebamo više gladati na atletski nego na estetski dio. Visina nosača sjedala Današnji MTB su svi tipa "sloping" tj. sa tzv. horizontalnom cijevi kja nije baš horizontalna nego je malo ukošena zbog ostavljanja više mjesta između nogu kad se spustimo sa sjedala. Ova karakteristika je proizašla iz potrebe za spuštanjem noge na tlo u teškim stiuacijama i neravnim terenima. Jedno pravilo koje ćemo upotrijebiti u ovom slučaju je to da što je nosač sjedala otvoreniji tj. ima veći kut to je upravljivost bickla veća. Ako između gornjeg djela cijevi i sanjke sjedala ostane manje od 20cm (slika 19), kad drugi put nabavljamo biciklu trebali bi uzeti biciklu sa kraćom vertikalnom cijevi. Ne možemo odrediti jednu max. granicu zbog toga što nosač sjedala može biti previše izvučen zbog čega su neke bicikle projektirane tako da zahtjevaju veću dužinu nosača sjedala koja iznosi 40cm (standard je 33cm). Naravno moramo paziti da oznaka koja na nosaču označuje granicu do koje se može izvući nije van kostura.
	Dužina horizontalne cijevi Što je dužina horizontalne cijevi? Ako mjerimo realnu dužinu od početka do kraja vidjeti ćemo da je manja od imaginarne horizontalne linije koja spaja zadnju cijev i prednju cijev. Izmjerenu vrijednost nazvati ćemo realnom, dok ćemo tu zamišljenu horizontalnu nazvati efektivnom. Efektivna zato jer ona upravo definira dužinu bicikle (slika 20). Pravilo koje definira efektivnu dužinu kostura je uvjetovano razdaljinom sjedalo-upravljač koju smo izračunali prije. Udaljenost sjedalo-volan treba biti ista ili malo duža od efektivne dužine kostura. Izmjerimo zatim udaljenost od centra spoja cijevi nosača upravljača i centra cijevi nosača sjedala (slika 21), pazeći da metar bude u horizontalnom položaju. Usporedimo ovu mjeru sa onom od nosa sjedala do do centra upravljača (slika 22), kostur ispravne dužine omogućava nam da se podudaraju ili razlika može biti 10-15mm kraća u korist udaljenosti nos sjedala-centar upravljača. Očito da je kostur sa većom efektivnom horizontalnom dužinom od razmaka sjedalo-upravljač prevelik za vaše dimenzije što vodi do nepravilnog rasporeda težine na kotače dok ako je njegova dužina više od 15mm kraća od udaljenosti sjedalo-upravljač znači da vam je kostur premali.

Ove sezone odluka oko izbora novog bicikla dobiva još jednu komponentu: novi izbor otvara se snažnim prodorom nove koncepcije brdskog bicikla, tzv. 29-ke, odnosno, brdskog bicikla na kotačima promjera 29 incha.

Kako to i zašto ta promjena, nakon duge prakse manjih i kompaktnijih kotača i okvira?!

Opsežna testiranja koje provode vodeći proizvođači - trend-setteri, pokazuju da je nekritično prihvaćanje brdskog bicikla takvog kakvog poznajemo zapravo uvjetovano tromošću tržišta i zadovoljstvom proizvođača koji nisu težili usavršavanju ponude.

Spomenuti testovi pokazali su da se 29-ka vozi udobnije, da je brža u većini situacija, da je kontrola bicikla sigurnija na svakom, a posebice na lošem terenu, da je održavanje tempa lakše uz veće kotače, da je savladavanje tehnički zahtjevnih uspona jednostavnije, a važno je i da je takav bicikl sigurniji i jednostavniji za vožnju vozačima – rekreativcima i početnicima.

Zašto je 29-tka udobnija i sigurnija?

Jednostavno, veći promjer kotača u svakom trenutku znači proporcionalno smanjenje svake prepreke na putu, jer manji napadni kut na prepreku znači i njeno lakše prelaženje. Ujedno, veći kotač ima veću gumu, koja ima veći volumen zraka, što rezultira većim efektom elastičnosti, dakle, većom udobnošću. Za sve rečeno lako bismo upotrijebili usporedbu automobila i skate-boarda: ono što je nevidljiv kamenčić na cesti ispred automobila, ujedno je nepremostiva prepreka za male i tvrde kotače skate-boarda.

Zašto 29-ka lakše drži tempo?

Zato jer jednu teoretsku manu pretvara u prednost. Naime, veći kotači su i teži, što znači da – kada su pokrenuti – lakše i duže održavaju kretanje, fizikalnim rječnikom – imaju veći okretni moment. Spoj većeg okretnog momenta i većeg promjera kotača u konačnici rezultira lakšim (tehnički jednostavnijim i fizički uz manji napor) prolazom preko prepreka.

Zašto se na 29-ki lakše prolazi terenski zahtjevne dionice?

Zato što je dodirna površina većeg kotača veća – duža i uža – što ujedno znači da je držanje pravca, pogotovo na sipkim i skliskim terenima (pijesak, blato) jednostavnije i bicikl je znatno upravljiviji. Također, zbog ravnomjernijeg opterećenja gume, njena deformacija je znatno manja, što znači da je njezin design iskoristiviji.



Zašto se 29-tka lakše vozi po svakom terenu?

U odnosu na 26-icu, 29-ka ima niže težište. Iako je visina pogonske osovine ista na oba bicikla, zbog većih kotača težište bicikla sa vozačem je efektivno niže. To znači da je bicikl u vožnji stabilniji, a vozač ima osjećaj da je „u biciklu“ više nego “na biciklu“. Kod nekih proizvođača točka pogonske osovine je malo povišena kako bi se postigla bolja pozicija vozača (odnos visine sjedala i volana).

Ako je to sve tako, zašto 26-ici nije „odzvonilo“?

Prije svega, u kategoriji najlakših natjecateljskih bicikala, prednost 26-ice je manja težina, u pravilu oko pola kilograma. Natjecatelj koji ima pred sobom strmu i zavojitu stazu suočen je sa učestalim ubrzavanjima, u čemu je manja masa kotača presudna. Uostalom, natjecatelji su vozači koji su spremni suočiti se sa „nervoznijim“ biciklom u zamjenu za ubrzanje.

Slijedeća kategorija koja se bolje snalazi u 26 incha su downhill i free ride bicikli. Hod kotača od 130 mm ili duži, sa većim kotačima doveo bi okvir takvog bicikla do pretjeranih dimenzija.

Osnovana upotreba manjih kotača također je u kategoriji vrlo malih okvira. Pomiriti optimalnu ergonomiju za niske vozače i velike kotače neumitno dovodi do konstrukcijskih problema: previsokog prednjeg kraja bicikla i preklapanja rotacijskog luka prednjeg kotača i pedala.

Izvor: www.keindl-sport.hr